	<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Nesk WebArt, Web design company</title>
	<atom:link href="http://www.neskwebart.com/feed/?cat=-" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.neskwebart.com</link>
	<description>Unapredjenje poslovanja, izrada Internet prezentacija, programiranje, Internet marketing, drustvene mreze, edukacija i specijalne usluge</description>
	<lastBuildDate>Wed, 16 May 2012 20:06:52 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.2</generator>
		<item>
		<title>Uspešan preduzetnik &#8211; epizoda 4 &#8220;Kazna&#8221;</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/05/uspesan-preduzetnik-epizoda-4-kazna/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/05/uspesan-preduzetnik-epizoda-4-kazna/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 15:02:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Boris Teodosijević</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[Motivacija]]></category>
		<category><![CDATA[batina je iz raja izasla]]></category>
		<category><![CDATA[kazna]]></category>
		<category><![CDATA[kaznjavanje zaposlenih]]></category>
		<category><![CDATA[kontrola zaposlenih]]></category>
		<category><![CDATA[kritika]]></category>
		<category><![CDATA[pretnje]]></category>
		<category><![CDATA[vredjanje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3782</guid>
		<description><![CDATA[Da li preduzetnik treba da kažnjava svoje zaposlene? Da, kada su zaslužili, ali ne sa pretnjama i vređanjem! Kako bi preduzetnik mogao biti uspešan, ako nije spreman da odredi adekvatnu kaznu, primerenu učinjenom prekršaju? Kako bi vladar mogao biti uspešan, ako nije spreman da &#8220;skine nečiju glavu&#8221; s vremena na vreme, kada to nesrećnik zasluži? [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Da li preduzetnik treba da kažnjava svoje zaposlene?</span></h2>
<p><a href="http://media3.neskwebart.com/2012/01/sad-cu-te-ja-kazniti.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-3783" title="sad cu te ja kazniti" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/sad-cu-te-ja-kazniti.jpg" alt="" width="560" height="280" /></a></p>
<h2><span style="color: #993300;">Da, kada su zaslužili, ali ne sa pretnjama i vređanjem!</span></h2>
<p>Kako bi preduzetnik mogao biti uspešan, ako nije spreman da odredi adekvatnu kaznu, primerenu učinjenom prekršaju?<br />
Kako bi vladar mogao biti uspešan, ako nije spreman da &#8220;skine nečiju glavu&#8221; s vremena na vreme, kada to nesrećnik zasluži?</p>
<p>Možda previše čitam epske i istorijske romane, ali mi to &#8220;skidanje glava&#8221; ponekada zaista deluje primamljivo. Da li mi je to neka zaostavština iz prošlog života, možda neka lična psihoza, ili će pre biti da sam poučen iskustvom zaključio da su krajnje mere nekada i jedine mere.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3784" title="dezerteri_i_kazna" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/dezerteri_i_kazna.jpg" alt="" width="560" height="403" /></p>
<p>Naravno, ne treba tražiti od zaposlenih potpunu slepu poslušnost, jer time dobijate &#8220;robote-izvršioce&#8221;, koji se neće ni malo truditi da poboljšaju sopstveno zalaganje, a pri tome će čak često da vam žele i što skoriju propast, makar to značilo i propast njihovog radnog mesta. Ne teba zaposlene postrojavati kao vojsku i ako li se neko samo mrdne bez vašeg dopuštenja, da ga odmah napadnete, pretite mu kaznom ili, još gore, vređate ga pogrdnim rečima.</p>
<p>Ali, da li to znači da zaposlene treba pustiti da sami sebi određuju intenzitet i način rada? Da li možemo apelovati na njihovu svest i savest da će posao obavljati najbolje  i najkvalitetnije moguće, naravno u skladu sa njihovim znanjima i obučenosti? Ne, to sigurno ne možemo!</p>
<p>Vreme &#8220;samoupravljanja&#8221; je davno prošlo i nije funkcionisalo. Možda jednog dana, kada i ako se svest ljudi promeni.</p>
<p>Zanimljiva je psihologija čoveka. Kao što narodi trebaju vođu, po mogućnosti despota, da bi iole funkcionisali, tako i preduzeća trebaju vođu da bi uspešno radila. Ljudsko društvo neminovno traži hijerarhijsko ustrojstvo i bez vođe, šefa, gospodara, većina jednostavno ne može da funkcioniše. Postoji onaj manji broj ljudi, oko dva posto, koji su sami sebi podsticaj i ne zahtevaju vođu. Ti se zovu preduzetnici i verovatno svakako ni ne rade za vas, nego sami za sebe, pa nas to opet vraća na ove druge, na većinu. Oslonjeni smo na one kojima je potreban stalni nadzor i stalni podsticaj da bi dobro funkcionisali.</p>
<p>To nas dovodi do, svima nam poznate izreke, batina je iz raja izašla.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>BATINA JE IZ RAJA IZAŠLA!</strong></span><br />
<img class="alignnone size-full wp-image-3785" title="previse_sam_star_da_bih_vas_batinama_podsecao" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/previse_sam_star_da_bih_vas_batinama_podsecao.jpg" alt="" width="560" height="423" /></p>
<p>Razgovaram tako sa kolegom već godinama i vodimo diskusiju o tome koliku slobodu treba dopustiti zaposlenima ili koliku kontrolu treba nametnuti. Lično uvek pretežem većoj kontroli.</p>
<p><strong>Kontrola. Kontrola. Kontrola.</strong><br />
Možda bi se ovde neko upitao, a ko vas kontroliše, ko kontroliše preduzetnike? Odgovor je jednostavan. Preduzetnici su sami sabi najveća kontrola i najgori kritičari, ali i najbolji podstrekači, jer u tome se i odslikava preduzetnički duh. Sami sebe gonimo napred!</p>
<p>U preduzeću treba biti strog, ali pravičan. Isto kao u državi. Treba jasno staviti do znanja da sa vama nema zezanja i da nemar ili čak namerno pravljenje štete nikako nećete tolerisati. Potrebno je držati određenu dozu napetosti, time što ćete s vremena na vreme &#8220;fijukati kandžijom&#8221; iznad ušiju vaših zaposlenih, a to ćete zatim smenjivati sa periodima podsticaja i nagrada. Taman toliko da svi znaju da dobrim radom mogu dobro prosperirati, ali da ne izgube iz vida ko je tu poslodavac i da sa vama nema šale.</p>
<p>Naravno i pored toga se mogu desiti veći propusti, koji će vas koštati mnogo živaca i novca. Moguće je čak da vam neko od zaposlenih pravi namerne štete, iz bilo kojih razloga kao što su sujeta, mržnja, zavist. Ukoliko tada popustite i ponesete se mišlju tipa &#8220;omaklo mu se&#8221;, &#8220;obećao je da se neće ponoviti&#8221; i slično, te ne uradite nešto po pitanju kazne, znajte da ste postavili sebe na put uništenja. To vam je najkraća prečica za stavljanje ključa u bravu vašeg preduzeća. Jednom kada zaposleni osete vašu slabost, budite sigurni da će je iskorištavati do maksimuma, bar većina. Time znajte da ste osudili preduzeće na propast.</p>
<p>Moguće je i kasnije ispravljanje štete, ali je ono mnogo teže, jer je i šteta sve veća. A samo kažnjavanje bi moralo biti još jače, čak dotle da ponekada i sama kazna u potpunosti izgubi svoj smisao. Tada jednostavno treba da odstranite taj truli deo vašeg poslovnog tela i da sanirate što se sanirati može. Budite sigurni da će to prilično da vas boli i zato je bolje reagovati odmah, a ne čekati da se stvari (ljudi) same od sebe poprave.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>ZAKLJUČAK</strong></span><br />
Kažnjavanje je neophodno, ali je potrebno naučiti oceniti pravu dozu između kazne i pohvale, podsticaja i kritike, pozitivne i negativne sankcije. To se može naučiti samo praksom, samo primenjivanjem kazni. Dok ne naučite pravu meru, bolje je da ponekada budete malo strožiji nego što je neophodno, nego da budete slabiji, jer će svaka slabost da bude iskorištena.</p>
<p>Nije na odmet, figurativno rečeno, ponekada fijuknuti dobrim štapom od trešnjevog drveta, te je i Broj Jedan tu potpuno u pravu. Naravno, ukoliko to radite prečesto, čitava stvar gubi smisao, ako je u pitanju samo prazna pretnja, a ukoliko tu pretnju prečesto sprovodite u delo, onda vi postajete Gazda i time Vi gubite smisao.</p>
<p>Kažnjavajte, ali pošteno!</p>
<p>Srdačan pozdrav,<br />
<strong>Boris Teodosijević</strong></p>
<p>Nastaviće se&#8230;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/05/uspesan-preduzetnik-epizoda-4-kazna/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prodajemo: Global Banks sistem, Banke Srbije, Banke Hrvatske i Banke BiH</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/05/prodajemo-global-banks-sistem-banke-srbije-banke-hrvatske-i-banke-bih/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/05/prodajemo-global-banks-sistem-banke-srbije-banke-hrvatske-i-banke-bih/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 13 May 2012 09:57:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[bosna i hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3970</guid>
		<description><![CDATA[Sistemi za uporedni prikaz usluga i ponuda banaka Prodajemo sistem Global Banks Sistem Global Banks se sastoji od podsistema: Banke Srbije (bankesrbije.com), Banke Hrvatske (bankehrvatske.com) i Banke Bosne i Hercegovine (bankebih.com). Sistem je urađen pod MSQL/PHP/Flex okruženjem, a holder sistema je WordPress CMS, koji je modifikovan, tako da je administracija prilagođena potrebama sistema. O čemu [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Sistemi za uporedni prikaz usluga i ponuda banaka<br />
</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3954" title="online-marketing" src="http://media3.neskwebart.com/2012/05/banka.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<h2><span style="color: #993300;">Prodajemo sistem Global Banks<br />
</span></h2>
<p>Sistem Global Banks se sastoji od podsistema: <a href="http://www.bankesrbije.com" target="_blank">Banke Srbije</a> (<a href="http://www.bankesrbije.com" target="_blank">bankesrbije.com</a>), <a href="http://www.bankehrvatske.com" target="_blank">Banke Hrvatske</a> (<a href="http://www.bankehrvatske.com" target="_blank">bankehrvatske.com</a>) i <a href="http://www.bankebih.com" target="_blank">Banke Bosne i Hercegovine</a> (<a href="http://www.bankebih.com" target="_blank">bankebih.com</a>).</p>
<p>Sistem je urađen pod MSQL/PHP/Flex okruženjem, a holder sistema je WordPress CMS, koji je modifikovan, tako da je administracija prilagođena potrebama sistema.</p>
<h2><span style="color: #993300;">O čemu se ovde radi?</span></h2>
<p>Sistem omogućuje posetiocima da potpuno <strong>besplatno</strong>, jednostavno i pregledno uporede sve značajne informacije (vrste kredita, kamate, rokovi, uslovi, štednja, informacije, kontakti, adrese, telefoni…) i da se na osnovu pomenutih informacija odabere najpovoljnija banka.</p>
<p><strong>Global Banks</strong> sistem se sastoji od nezavisnih i parcijalnih podsistema (npr. <a href="http://www.bankesrbije.com"><strong>Banke Srbije</strong></a>, <a href="http://www.bankehrvatske.com"><strong>Banke Hrvatske</strong></a>, <a href="http://www.bankebih.com"><strong>Banke Bosne i Hercegovine</strong></a>…) i u tehničkom smislu predstavlja Internet aplikaciju, koja pored osnovnih informacionih funkcija o svim bankama, omogućuje aktivno upoređenje vrednosti, parametara i svih promenljivih faktora, bitnih za aktivnosti fizičkih lica i poslovanje jedne finansijske institucije, kroz veoma pregledne tekstualne i grafičke izveštaje.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>ŠTA DOBIJAJU POSETIOCI?</strong></span><br />
Posetioci (fizička ili pravna lica) dobijaju transparentan sistem, gde na jednom mestu, jednostvano, brzo i lako mogu da provere i uporede sve informacije od značaja, između svih banaka u sistemu, odnosno u regionu. Na ovakav način, svaki posetilac može u svakom momentu da odabere banku prema svojim potrebama i dobije sve potrebne informacije.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>ŠTA DOBIJAJU BANKE?</strong></span><br />
Banke sa ovim sistemom dobijaju centralni informacioni registar, ‘mesto’ gde mogu da istaknu svoje kvalitete i usluge, dobijaju virtuelnog agenta koji radi 365 dana u godini i značajno povećavaju broj klijenata i korisnika usluga i servisa, kao i povećanje poseta ka ličnim Internet informacionim sistemima, jer <strong>Global Banks</strong> sistem mnogostruko prevazilazi broj poseta u odnosu na matične sajtove banaka.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>ZAKLJUČAK:</strong></span><br />
Sistem je nastao kao tržišna potreba i kao odgovor na zahteve potencijalnih i sadašnjih klijenata banaka, da što lakše, jednostavnije i brže pronađu najbolju banku, prema sopstvenim potrebama.</p>
<p><strong>U tehničkom i prikaznom smislu, Global Banks sistem se potpuno razlikuje od svih sistema koji se bave pomenutom tematikom i predstavlja jedinstveno aplikativno rešenje.</strong></p>
<h2><span style="color: #993300;">Video demonstracija sistema</span></h2>
<p><span style="color: #993300;"><strong>BANKE</strong></span><br />
Ukoliko ste klijent lojalan svojoj banci čije usluge već koristite i niste zainteresovani za usluge drugih banaka, stranica pod nazivom “Banke” namenjena je upravo Vama. Saznajte sve što Vaša banka može da Vam ponudi.</p>
<p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/3o_EfimTJ_o" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>RAČUNI</strong></span><br />
Nemate otvoren bankovni račun? Ukoliko smatrate da je vreme da postanete klijent neke od banaka i otvorite bankovni račun, dobro se informišite! Naučite kako da koristite naš servis kao izvor informacija.</p>
<p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/H2NpLeEnWLM" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>KREDITI</strong></span><br />
Da li uzeti kredit ili ne, i kod koje banke? Vrlo je teško doneti ovu odluku, međutim budite sigurni u jedno: “Dobra informacija je temelj dobre odluke”. Spoznajte sve opcije ostranice “Krediti” i tako dođite do optimalnog rešenja.</p>
<p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/W5g7plbY_Tw" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>KARTICE</strong></span><br />
Podsredstvom video vodiča pod nazivom Kartice lakše ćete se snaći u pronalaženju baš one platne kartice koja zadovoljava sve vaše uslove. Sve je lako uz pregledne tabelarne i grafičke prikaze. Uporedite kartice svih banaka i izaberite najbolju!</p>
<p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/T-fToYil1-A" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>ŠTEDNJA</strong></span><br />
Koja banka daje najveće kamate za štedne depozite? Odgovor nije tako jednostavan. Sve zavisi od uslova koje sami postavljate! Naučite kako da postavite svoje uslove i analizirate moguća rešenja uz video vodič.</p>
<p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/i7NTw-WPqgI" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>E-BANKING</strong></span><br />
Upravljajte svojim bankovnim računima putem interneta, mobilnim telefonom, govornim aparatom ili faxom. Pogledajte koji se modeli elektronskog bankarstva koriste kod nas i pod kojim uslovima.</p>
<p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/uSqV5RIx254" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>KURS</strong></span><br />
Vremensko kretanje dinara u odnosu na druge valute, konvertovanje iznosa iz bilo koje u bilo koju drugu valutu, kursna lista na današnji dan ili bilo koji drugi datum, sve je to moguće pregledati i koristiti na našem portalu.<br />
<iframe src="http://www.youtube.com/embed/BrmepUwhd-M" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>
<h2><span style="color: #993300;">Šta tačno prodajemo?</span></h2>
<p>Prodajemo:<br />
- poslovnu ideju,<br />
- tri domena (<a href="http://www.bankesrbije.com" target="_blank">bankesrbije.com</a>, <a href="http://www.bankehrvatske.com" target="_blank">bankehrvatske.com</a> i <a href="http://www.bankebih.com" target="_blank">bankebih.com</a>) i<br />
- Internet aplikaciju (PHP/MySQL/Flex/WordPress).</p>
<h2><span style="color: #993300;">Finansijski potencijal sistema</span></h2>
<p>Jedan običan primer:<br />
- da bi banka bila na sistemu, potrebno je da plati oko <strong>15.000</strong> EUR na godišnjem nivou,<br />
- u Srbiji ima preko 30 banaka, što je finansijska emisija od oko <span style="color: #993300;"><strong>450.000</strong> EUR</span>,<br />
- prihod od reklamiranja na sistemu se procenjuje na oko <span style="color: #993300;"><strong>50.000</strong> EUR</span> na godišnjem nivou,<br />
- trenutno su aktivni domeni za Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i sisteme je moguće brzo klonirati za nove države,<br />
- ako svaka od navedenih država ima po 30 banaka, dolazimo do iznosa od preko <span style="color: #993300;"><strong>1.500.000</strong> EUR</span> godišnje, samo od tri države i<br />
- planirano je širenje sistema na sve države Evrope i sveta.</p>
<p>U potencijale treba dodati još <a href="http://www.bankesrbije.com/savetovaliste/" target="_blank">Finansijsko savetovalište</a> i <a href="http://www.bankesrbije.com/info/novosti/" target="_blank">Finansijske vesti</a>, pri čemu će svaka od navedenih sekcija ostvarivati profit.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Jedinstvenost</span></h2>
<p>Slično idejno i tehnološko rešenje ne postoji na tržištu.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Zašto prodajemo sistem?</span></h2>
<p>Naše osnovne delatnosti obuhvataju projektovanje Internet informacionih sistema i edukaciju. Na tome smo maksimalno angažovani, tako da Global Banks sistemu ne obezbeđujemo punu pažnju i kontinuitet delovanja.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Kako kupiti sistem?</span></h2>
<p>Kontaktirajte na na E-Mail: <a href="mailto:office@neskwebart.com">office@neskwebart.com</a> ili na telefon +381(<strong>0</strong>)<strong>64</strong>/<strong>11-47-124</strong> i dajte Vašu ponudu.</p>
<p>Dostupni smo za sva Vaša pitanja.</p>
<p><strong>PR Service</strong>, Nesk WebArt</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/05/prodajemo-global-banks-sistem-banke-srbije-banke-hrvatske-i-banke-bih/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Seminar: Internet marketing</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/03/seminar-internet-marketing/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/03/seminar-internet-marketing/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Mar 2012 13:26:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3953</guid>
		<description><![CDATA[Online marketing Namena seminara Seminar je namenjen rukovodećoj strukturi i marketing menadžerima malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i svim preduzetnicima i definiše tačne procedure koje treba da primene, da bi uspešno pokrenuli Internet marketing kampanje. MESTO I VREME ODRŽAVANJA SEMINARA Datum: 17.04.2012. godine Vreme: od 10:00 do 16:00 časova Mokrogorska škola menadžmenta, Kralja Milana [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Online marketing</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3954" title="online-marketing" src="http://media3.neskwebart.com/2012/03/online-marketing.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<h2><span style="color: #993300;">Namena seminara</span></h2>
<p>Seminar je namenjen rukovodećoj strukturi i marketing menadžerima malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i svim preduzetnicima i definiše tačne procedure koje treba da primene, da bi uspešno pokrenuli Internet marketing kampanje.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>MESTO I VREME ODRŽAVANJA SEMINARA</strong></span></p>
<p>Datum: 17.04.2012. godine<br />
Vreme: od 10:00 do 16:00 časova<br />
Mokrogorska škola menadžmenta, Kralja Milana 16, Beograd</p>
<p><strong><span style="color: #993300;">TOK SEMINARA</span><br />
</strong></p>
<p>- Internet marketing, osnovne podele<br />
- Poslovni modeli zasnovani na specifičnim potrebama<br />
- Prednosti, ograničenja, pitanja sigurnosti<br />
- Trendovi indukovani širokopojasnim vezama<br />
- E-Mail marketing<br />
- PPC i CPC modeli<br />
- AdWords i Ad Sense<br />
- Kontekstualno oglašavanje<br />
- Custom Internet marketing<br />
- Socijalne mreže kao platforme za marketing<br />
- Crossover integracije<br />
- Paradoks dostupnosti informacija<br />
- Totalna prisutnost<br />
- Trenutna situacija, konkurencija i tržište<br />
- Projektovanje kampanje<br />
- Realizacija, monitoring i analitička obrada<br />
- Korekcija kampanje, procena uspešnosti i ROI<br />
- Uticaj marketing kampanje na osnovi Internet informacioni sistem<br />
- Zaključak</p>
<p>Seminar je organizovan po principu šest školskih časova. Predavači koriste više metoda u prenošenju informacija (predavanje, direktno usmeravanje, praktične vežbe, hot/cold razgovori…), što povećava uspešnost polaznika u prenošenju stečenih znanja.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>PREDAVAČI</strong></span><br />
<a href="http://rs.linkedin.com/in/neskwebart" target="_blank">Nebojša Skenderović</a>, Chief Executive Officer/Founder (Nesk WebArt)<a href="http://rs.linkedin.com/in/boristeodosijevic" target="_blank"><br />
Boris Teodosijević</a>, General Manager (Nesk WebArt)</p>
<p><strong>Kotizacija: <span style="color: #993300;">105.00</span></strong><span style="color: #993300;"> EUR<strong></strong></span><br />
Za dvoje ili više prijavljenih učesnika iz iste kompanije odobravamo dodatni popust.</p>
<p><strong>Kvalitet:</strong> Iznos za kotizaciju možete potrošiti na razne druge stvari (skok padobranom, organizaciju roštilja, jednu flašu boljeg viskija, oko 150 piva, humanitarnu donaciju, kao pozajmicu, dobru večeru, na devojku ili momka…), ali na seminaru će Vam sigurno biti lepše, edukacija je uvek zanimljiva. Izuzetno nekonvencionalni i netradicionalni predavači učiniće sve da se osećate barem kao Harry Potter (svoje metle ponesite od kuće).</p>
<p>Kako pokrenuti Internet marketing kampanje?<br />
Na ovo pitanje dobićete odgovor na pomenutom seminaru.</p>
<p>Vidimo se na predavanju!</p>
<h2><span style="color: #993300;">Prijave</span></h2>
<p>Ako želite da se prijavite za ovaj seminar, kontaktirajte nas, pa da Vam unapredimo poslovanje. Pošaljite Vaše podatke na sledeću adresu:</p>
<p><strong>Miloš Zečević</strong>, Mokrogorska škola menadžmenta, rukovodilac marketinga i prodaje<br />
E-Mail: <a href="mailto:milos.zecevic@msm.edu.rs">milos.zecevic@msm.edu.rs<br />
</a> Mobilni: +381 (0)65 /30 35 081</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/03/seminar-internet-marketing/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Seminar: Počni svoj biznis &#8211; budi svoj gazda</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/03/seminar-pocni-svoj-biznis-budi-svoj-gazda/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/03/seminar-pocni-svoj-biznis-budi-svoj-gazda/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Mar 2012 13:20:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3949</guid>
		<description><![CDATA[Postanite preduzetni Namena seminara Šanse da se zaposlite negde su sve manje. Preduzetništvo vas uče oni koji se time nikad nisu bavili. Ovaj seminar je namenjen onima koji žele da započnu svoj biznis i uzmu budućnost u svoje ruke. MESTO I VREME ODRŽAVANJA SEMINARA Datum: 24.04.2012. godine Vreme: od 10:00 do 16:00 časova Mokrogorska škola [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Postanite preduzetni</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3950" title="budisvojcovek" src="http://media3.neskwebart.com/2012/03/budisvojcovek.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<h2><span style="color: #993300;">Namena seminara</span></h2>
<p>Šanse da se zaposlite negde su sve manje. Preduzetništvo vas uče oni koji se time nikad nisu bavili. Ovaj seminar je namenjen onima koji žele da započnu svoj biznis i uzmu budućnost u svoje ruke.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>MESTO I VREME ODRŽAVANJA SEMINARA</strong></span></p>
<p>Datum: 24.04.2012. godine<br />
Vreme: od 10:00 do 16:00 časova<br />
Mokrogorska škola menadžmenta, Kralja Milana 16, Beograd</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>TOK SEMINARA</strong></span></p>
<p>- Kako da počnem?<br />
- Poslovna ideja<br />
- Poslovni plan<br />
- Početak poslovanja<br />
- Šta vas čeka u prve tri godine<br />
- Šta su mane i prednosti preduzetništva</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>PREDAVAČ</strong></span><br />
<a href="http://www.linkedin.com/pub/srdjan-janicijevic/0/a18/184" target="_blank">Srđan Janićijević</a>, osnivač Mokrogorske škole menadžmenta<br />
<strong>Kotizacija:</strong> <span style="color: #993300;"><strong>105.00</strong> EUR</span></p>
<p>Seminar je organizovan po principu šest školskih časova. Predavač koristi bogato domaće i inostrano iskustvo u preduzetništvu.<br />
Svaki polaznik dobija paket Vodič za započinjanje sopstevnog biznisa koji sadrži sve bitne informacije koje su vam potrebne u ovoj avanturi.</p>
<p><strong>Kotizacija: <span style="color: #993300;">105.00</span></strong><span style="color: #993300;"> EUR<strong></strong></span><br />
Za dvoje ili više prijavljenih učesnika iz iste kompanije odobravamo dodatni popust.</p>
<p><strong>Kvalitet:</strong> Iznos za kotizaciju možete potrošiti na razne druge stvari (skok padobranom, organizaciju roštilja, jednu flašu boljeg viskija, oko 150 piva, humanitarnu donaciju, kao pozajmicu, dobru večeru, na devojku ili momka…), ali na seminaru će Vam sigurno biti lepše, edukacija je uvek zanimljiva. Izuzetno nekonvencionalni i netradicionalni predavači učiniće sve da se osećate barem kao Harry Potter (svoje metle ponesite od kuće).</p>
<p>Kako pokrenuti svoj biznis?<br />
Na ovo pitanje dobićete odgovor na pomenutom seminaru.</p>
<p>Vidimo se na predavanju!</p>
<h2><span style="color: #993300;">Prijave</span></h2>
<p>Ako želite da se prijavite za ovaj seminar, kontaktirajte nas, pa da Vam unapredimo poslovanje. Pošaljite Vaše podatke na sledeću adresu:</p>
<p><strong>Miloš Zečević</strong>, Mokrogorska škola menadžmenta, rukovodilac marketinga i prodaje<br />
E-Mail: <a href="mailto:milos.zecevic@msm.edu.rs">milos.zecevic@msm.edu.rs<br />
</a> Mobilni: +381 (0)65 /30 35 081</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/03/seminar-pocni-svoj-biznis-budi-svoj-gazda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Održan seminar: Internet bezbednost</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/03/odrzan-seminar-internet-bezbednost/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/03/odrzan-seminar-internet-bezbednost/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 15 Mar 2012 06:03:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3941</guid>
		<description><![CDATA[Kako bezbedno raditi na Internetu? Na temu &#8221;INTERNET BEZBEDNOST&#8221; održan je jednodnevni seminar u Privrednoj komori Beograda, 29.02.2012. godine u organizaciji Udruženja informatičke delatnosti i Zajednice preduzetnika, a u saradnji sa kompanijom &#8221;Nesk WebArt&#8221;. O tome koliko je navedena tema interesantna i aktuelna u ovom trenutku za privredu, govori podatak da je seminaru prisustovovalo preko [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Kako bezbedno raditi na Internetu?</span></h2>
<p><a href="http://media3.neskwebart.com/2012/03/predavanje.png"><img class="alignnone size-full wp-image-3942" title="predavanje" src="http://media3.neskwebart.com/2012/03/predavanje.png" alt="" width="560" height="280" /></a></p>
<p>Na temu &#8221;<strong>INTERNET BEZBEDNOST</strong>&#8221; održan je jednodnevni seminar u Privrednoj komori Beograda, 29.02.2012. godine<strong> </strong>u organizaciji Udruženja informatičke delatnosti i Zajednice preduzetnika, a<strong> </strong>u saradnji sa kompanijom &#8221;Nesk WebArt&#8221;. O tome koliko je navedena tema interesantna i aktuelna u ovom trenutku za privredu, govori podatak da je seminaru prisustovovalo preko 150 predstavnika kompanija iz različtih delatnosti (prva grupa).</p>
<p>Na samom početku, u ime Privredne komore Beograda, predstavnike domaće privrede pozdravio je Dušan Rakić, sekretar Udruženje informatičke delatnosti Komore Beograda. On je istakao da je seminar namenjen rukovodećoj strukturi i marketing menadžerima malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i svim preduzetnicima jer definiše tačne procedure koje treba da primene, kako bi povećali kako ličnu tako i korporativnu bezbednost rada na Internetu.</p>
<p>Kada je reč o ličnoj i korporativnoj bezbednosti, antivirusnoj zaštiti i prepoznavanju potencijalno opasnih situacija klasičnih računara, smart telefona i tableta, backup podataka i uklanjanje bezbednosnih nedostataka, na brojna pitanja i nedomice iz ove oblasti, odgovore su dali: Nebojša Skenderović, Chief Executive Officer/Founder kompanije Nesk WebArt i Boris Teodosijević, generalni  menadžer kompanije. Zbog velikog intresovanja domaće privrede kako i na koji način bezbedno raditi na interenetu, predavanje na istu temu je održano još u jednom terminu, 7. marta 2012. godine (druga grupa).</p>
<h2><span style="color: #993300;">Materijal sa predavanja</span></h2>
<p><a href="http://media3.neskwebart.com/2012/03/seminar.pdf" target="_blank">Prezentacija</a> | <a href="http://www.facebook.com/media/set/?set=a.10150600818903429.389728.58637978428&amp;type=3" target="_blank">Fotoalbum, prva grupa</a> | <a href="http://www.facebook.com/media/set/?set=a.10150614396308429.391694.58637978428&amp;type=3" target="_blank">Fotoalbum, druga grupa</a></p>
<p><span style="font-family: Verdana;"><strong>Sandra Milenković</strong>, s</span><span style="font-family: Verdana;">avetnik<br />
PK Beograda<br />
</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/03/odrzan-seminar-internet-bezbednost/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Priča uspešnih: Lyoness</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/02/prica-uspesnih-lyoness/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/02/prica-uspesnih-lyoness/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 28 Feb 2012 13:00:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Predstavljamo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3920</guid>
		<description><![CDATA[Lyoness, your cashback company Ne možete proći kroz Mađarsku i Austriju, kao i kroz druge zemlje Evropske unije, a da na svakom ćošku, bilboard-u i autobusu ne pročitate Lyoness, Your Cashback Company. Šta je Lyoness? Kako je jedna kompanija ostvarila značajne poslovne rezultate i gde smo mi u celoj toj priči? Sve ovo me je [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Lyoness, your cashback company<br />
</span></h2>
<p><a href="http://media3.neskwebart.com/2012/02/lova.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-3921" title="lova" src="http://media3.neskwebart.com/2012/02/lova.jpg" alt="" width="560" height="280" /></a></p>
<p>Ne možete proći kroz Mađarsku i Austriju, kao i kroz druge zemlje Evropske unije, a da na svakom ćošku, bilboard-u i autobusu ne pročitate Lyoness, Your Cashback Company.</p>
<p>Šta je Lyoness? Kako je jedna kompanija ostvarila značajne poslovne rezultate i gde smo mi u celoj toj priči?</p>
<p>Sve ovo me je veoma zainteresovalo, pa sam odgovore potražio od gospodina Saše Zobenice, koji je Premium partner u Lyoness-u i od septembra 2009. godine je član European Leaders Team-a.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Šta je Lyoness i koja je ideja sistema?</span></h2>
<p>Lyoness je nezavisno udruženje potrošača, osnovano 2003. godine, koje posluje u preko trideset zemalja, na četiri kontinenta i pokriva skoro sve delatnosti. Osnovna ideja se ogleda u povraćaju novca za članove zajednice, prilikom kupovine kod partnerskih kompanija. Trenutno je nešto preko 20.000 hiljada partnerskih kompanija.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Da li je Lyoness prisutan u Srbiji?</span></h2>
<p>Kompanija Lyoness je prisutna u Srbiji, od 2007. godine. Ima preko 40.000 registrovanih članova.</p>
<p>Na sajtu <a href="http://www.lyoness.net/rs" target="_blank">lyoness.net/rs/</a> možete pogledati impresivnu listu partnerskih kompanija iz Srbije, kao i iz celog sveta.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Kako se Lyoness razvija u jednoj zemlji?</span></h2>
<p>Strategija razvoja u svakoj zemlji je identična. Potrebno je izgraditi kvalitetnu infrastrukturu, koja je potrebna radi stvaranja povezanosti između kupaca i kompanija.</p>
<p>Proveravaju se pravni propisi entiteta, formiraju se poslovni timovi, koji predstavljaju osnovu sistema, odnosno bazu za dalji razvoj Lyoness sistema u datoj zemlji. Kada se formira telo od 300 Premium članova, održava se prvi nacionalni business sastanak i Lyoness otvara kancelariju.</p>
<p>Zatim se izgrađuje poslovanje, po proračunu specifičnom za datu zemlju. Grade se poslovni timovi, koji razvijaju mrežu i vrše uvođenje partnerskih kompanija, aktivaciju online-prodavnica, nacionalnu izgradnju u oblasti velikih partnera filijalista, izgradnju mreže malih i srednjih preduzeća i instalaciju CashbackCard prihvatnih mesta. Akcenat nije na masovnosti, nego na kvalitetu.</p>
<p>Zatim se pokreću nacionalne reklamne kampanje i ideja se prenosi do krajnjih potrošača. Vrši se registracija krajnjih kupaca i uspostavlja se program stalnih kupaca.</p>
<p>Veoma su dragocena iskustva iz zemalja u okruženju, a to su: Austrija, Mađarska i Slovačka.<br />
Austrija ima gotovo 500.000 registrovanih članova, a slična je situacija i u Mađarskoj.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Šta je cilj Lyoness-a?</span></h2>
<p>Cilj kompanije je postati globalni igrač, broj 1 i zameniti sve postojeće affiliate programe, sa konceptom Lyoness-a.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Da li je to realno?</span></h2>
<p>Da li poznajete nekoga ko ne troši novac? Lyoness ne prodaje proizvode i usluge, ali ih sve ima preko partnerskih kompanija. Koncept Lyoness-a je takav da se zarađuje od ukpune potrošnje, kroz mrežu partnerskih kompanija i kupaca.</p>
<p>Lyoness povezuje kupce, odnosno potrošače, sa kvalitetnim kompanijama, pri čemu kupci dobijaju povrat novca i dodatne pogodnosti, a partnerske kompanije stalno potrošačko telo. Sistem stimuliše i jednu i drugu stranu.</p>
<p>Kupci štede prilikom svakodnevne kupovine.</p>
<p>Zamislite koliko ste novca potrošili u zadnjih 20 godina? Da li biste uzeli nekoliko procenata od te sume, ako bi Vam neko sada to omogućio?<br />
Da li ćete trošiti novac i narednih 20 godina? Da li Vam je interesantan povrat procenta od te potrošnje ili ćete ga se odreći?</p>
<p>Ako omogućite svom okruženju istu mogućnost, profitiraćete od njihove kupovine i od njihovih poznanika, sve dotle dok idu u kupovinu.</p>
<p>Kupovina, odnosno potrošnja, je proces koji se dešava svuda oko nas i imun je na sve krize.</p>
<p>Lyoness je šansa za sve, potencijal koji treba iskoristiti. Da li ćete samo uvećati kućni budžet ili ste ambiciozniji, pa ćete razvijati lično poslovanje i karijeru, to je na Vama.</p>
<p>Lyoness je i društveno odgovorna kompanija, jer procenat od svake kupovine odlazi u Child and Family Fondation, poseban fond namenjen za one, kojima je novac najpotrebniji, za izgradnju i opremanje škola i drugih ustanova, na nacionalnom nivou, kao i za decu u zemljama tzv. trećeg sveta, kroz međunardne projekte.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Da li postoje nedostaci sistema?</span></h2>
<p>Trenutno ne mogu da sagledam ni jedan nedostatak sistema, a imam prilično iskustvo i ovo kažem potpuno objektivno.</p>
<p>Lyoness je za mene jedan veliki “švedski sto”, koji ima za svakoga po nešto. Možete uzeti zalogaj, malo više, lepo se ugostiti, ili proći pored stola i ne uzeti ništa.</p>
<p>Čovek je slobodan da deluje u okviru svoje sudbine. Slobodan je u nameri, u donošenju odluka i u biranju alternativa. U Lyonessu svi mogu ostvariti benefite, na razne načine, ako to žele.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Da li je ovaj posao lak ili težak?</span></h2>
<p>Karijera u Lyoness-u je poseban izazov, jer moraš biti spreman na činjenicu, da ćeš zaraditi tačno koliko vrediš.</p>
<p>Nisam siguran gde se može povući crta između lakog ili teškog posla. Koji posao je lak ili težak? Da li je važno da je lak posao? Da li je lako raditi 40 godina za poslodavca, ulažući vreme, iskustvo i znanje, u razvijanje tuđeg biznisa, a pri tome ne upravljati sopstvenim vremenom, zaradama, pa ni životom? I još pri tome imati nesigurnu budućnost?</p>
<p>Svaki posao je lak, ako Vam pričinjava zadovoljstvo i ako radite ono što želite, na način koji želite. Sreća je raditi posao koji volite. Sve drugo nema smisla. Izaberite posao da posao ne izabere Vas.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Sta su najveće predrasude u vezi sa Lyoness-om?</span></h2>
<p>Najčešće predrasude se odnose na MLM atribute sistema.</p>
<p>Živimo u svetu u kome se mnogo kritikuje i traga za nedostacima, ali ne na način da to predstavlja konstruktivno opažanje, nego kao posledica nedostatka ličnog delovanja. Nekompetentnost, neinformisanost, neznanje i površnost su glavni razlozi predrasuda. Predrasude se odnose na nerazumevanju pojma mreža, iako smo svi u raznim mrežama.</p>
<p>Sada imamo priliku biti deo najveće svetske potrošačke mreže. Možemo imati udeo u tržištu, koje se zove svetska potrošnja, koja se dešava svakog sekunda, svuda u svetu.</p>
<p>Naravno da postoje negativni primeri MLM poslovanja, ali recite mi, da li postoje negativni primeri u bilo kojoj poslovnoj delatnosti ili u bilo kojem poslovnom modelu?</p>
<p>Negativna opažanja najčešće dolaze od ljudi, koji nisu uspeli u mrežnim poslovima. Razlozi mogu biti objektivni i subjektivni. Od nedostatka podrške, informacija i edukacija, pa do potpuno ilegalnog delovanja kompanije, do jednostavno nedovoljne angažovanosti ili preranog odustajanja.</p>
<p>Najveća mana u MLM poslovima je, što ništa ne morate i nemate obaveze, poput treninga u sportu ili odlaska na radno mesto, a pošto su mala finansijska ulaganja u posao, lako je odustati.</p>
<p>Pokretanje ličnog biznisa, neke klasične kompanije, podrazumeva da imate biznis plan, početni kapital, proizvode ili usluge koji su kvalitetni i potrebne tržištu, morate unajmiti radnike i izvršiti sva potrebna opremanja. Tek nakon toga se bacate u nemilosrdnu borbu na tržištu.</p>
<p>Statistika kaže da je šansa da preživite narednih pet godina poslovanja svega 5%.</p>
<p>U mrežnim poslovima, poslovni plan dobijete, početni kapital Vam ne treba ili je zanemarljivo mali u odnosu na mogućnosti, fiksne troškove zakupa poslovnih prostora i plate zaposlenih nemate, zalihe Vam nisu potrebne, ne brinete o naplati, o konkurenciji brine kompanija, ne ulažete u promociju firme, a najveća prednost je mogućnost internacionalnog poslovanja, bez otvaranja kancelarija u drugim zemljama ili poznavanja zakonske i poreske regulative.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Da li je Lyoness mogućnost internacionalnog business-a, za svakog pojedinca i kompaniju?</span></h2>
<p>Lyoness daje mogućnost izgradnje internacionalnog poslovanja na svetskom tržištu. Biti deo tokova novca predstavlja ozbiljnu poslovnu mogućnost. Usklađivanje ideje i programa sa nacionalnim zakonodavstvima na sebe preuzima kompanija. Poslovanje je bez granica i potpuno je legalno. Dovoljno je da poznajete kvalitetnu osobu, koja razume ideju, da ima motiv u životu i da je spremna da krene u akciju.</p>
<p>Lyoness jeste šansa za sve. Sjajne rezultate možete postići i kao pojedinac i kao vlasnik neke kompanije.<br />
Ne poznajem ni jednog preduzetnika, koji nije iskoristio potencijale Lyoness-a na najpozitivniji način, pri čemu je značajno unapredio poslovanje, upoznao nove ljude i ostvario poslovne kontakte na globalnom nivou.</p>
<p>Lyoness se sjajno nadopunjuje sa Vašim poslovnim aktivnostima, pri čemu treba iskoristiti sve moguće prednosti, a njih je mnogo i veoma su značajne. Ko danas ne želi da uđe u jedan ekskluzivan i efikasan poslovni krug, gde se poslovi unapređuju i gde se profit značajno akumuliše?</p>
<h2><span style="color: #993300;">Kako postati Premium član?</span></h2>
<p>Ako Lyoness ideju želimo iskoristiti i kao poslovnu mogućnost, izgraditi tim, karijeru, sistem daje mogućnost da postanemo Premium član, na taj način što ćemo biti veliki potrošač ili ćemo avansirati buduće kupovine.</p>
<p>Trošeći novac u partnerskim firmama, članovi Lyoness-a ostvaruju pravo na trenutni povraćaj novca, a ostatak rabata ide na račun za lojalnost. Kada se na tom računu sakupi iznos od 5000,00 dinara, dobije se obračunska jedinica, koja se postavlja u obračunski sistem. Potrebno je određeno vreme da se formira takva obračunska jedinica iz kupovine.</p>
<p>Ovaj proces se može ubrzati avansiranje buduće kupovine.</p>
<p>Šta je avans? Avans predstavlja (predujam) isplatu novčanog iznosa unapred, za proizvod koji će naknadno biti isporučen ili za uslugu koja će biti naknadno izvršena.</p>
<p>Iznos avansa je samo deo vrednosti proizvoda ili usluge. Avans je podjednako važan i kupca i za prodavca. Za kupca je važan, jer ostvaruje bolje uslove na tržištu, minimalno vreme za stvaranje obračunske jedinice. Za primaoce (trgovce) je važan, jer garantuje sigurnu buduću kupovinu kod njih.</p>
<p>Lyoness program se ne finansira od premium članova, jer se ti iznosi mogu potrošiti odmah, uz doplatu, prilikom kupovine u partnerskim kompanijama.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Gde je Lyoness sada prisutan?</span></h2>
<p>Ekspanzija Lyonessa je jako intenzivna. Trenutno smo prisutni u tridesetak zemalja, na pet kontinenata. Kancelarija zadužena za Evropu je u Graz-u, sedište za Severnu Ameriku je u New Yorku, u Dubai-u je centar za Indiju, Bliski Istok i Afriku, a u Brazilu je centar za Južnu Ameriku. Kancelarija u Hong Kongu je zadužena za Aziju i do kraja godine se planira otvaranje kancelarije u Australiji. Sve zemlje u kojima Lyoness posluje su vidljive na našem sajtu.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Kako se edukuju menadžeri i kroz kakvu transformaciju prolaze?</span></h2>
<p>Za uspeh u poslu je neophodna edukacija. Info večeri i business seminare organizuje kompanija. U zavisnosti od napredovanja u karijeri, kompanija poziva najuspešnije u poslu na Leaders seminare i Leaders konvencije. Prisustvovanje na njima je moguće isključivo po rezultatima.</p>
<p>Strukturalne edukacije i workshop-ovi su od velikog su značaja za lični razvoj i napredovanje u karijeri.</p>
<p>Lyoness može biti jedini posao, a može biti sjajna nadogradnja sadašnjeg poslovnog delovanja svakog pojedinca. Svaki čovek ima svoje primarne motivacione faktore, koji ga pokreću i u skladu sa njima odredjuje svoje delovanje. Vizionari mogu videti šta se dešava na polju odnosa između trgovaca i potrošača i njihove međuzavisnosti.</p>
<p>Tržište se u Lyonessu samo jednom formira i sada smo u toj fazi. Vama nije bitno koliko će ljudi biti u Lyonessu, ali je bitno koliko će biti u Vašoj poslovnoj i potrošačkoj mreži. Ne postavlja se više pitanje da li će biti izgrađeno tržište, pitanje je samo ko i sa kim će ga izgraditi, a ko koristiti. Imate mogućnost biti u timu, koji će promeniti svet jednom vizionarskom idejom ili to možete pasivno posmatrati. Vreme nikoga ne čeka. Ako ne uradimo mi, uradiće neko drugi.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Da li je ovo zaista posao za svakoga?</span></h2>
<p>Duboko cenim Geteovu misao: “Kada si sposoban da sanjaš o nečemu, bićeš sposoban da to i ostvariš. Stvorićeš snagu i energiju za čudo”. Uspešni ljudi su ludi za tim da postanu izuzetni. Razvijte strast za izuzetnošću. Ovaj posao jeste za one koji žele udeo u svetskom potrošačkom telu, lično napredovati i usavršavati se, stvoriti pasivan prihod, ostaviti nešto iza sebe, putovati, zarađivati novac i pri tome se lepo zabavljati.</p>
<p>Ovaj posao je zaista za svakoga, pod uslovom da to sami sebi dozvolimo.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Lyoness, da ili ne?</span></h2>
<p>Sada se uzima udeo u svetskom potrošačkom telu. Možete li zamisliti da ste pre petnaestak godina učestvovali u formiranju mreže korisnika bankovnih kartica i da sada profitirate svaki put, kada neko upotrebi karticu?</p>
<p>Danas postoji više od 5 milijardi bankovnih kartica u svetu. Koliki je dnevni protok novca nastao korišćenjem tih kartica? Zamislite da imate lični udeo u tom toku novca. Za razliku od bankovnih kartica, Lyoness kartica nudi uštedu novca od svake kupovine, a “zlatna kartica” Premium člana udeo, od svake kupovine potrošačke mreže.</p>
<p>Što se tiče kupaca u Lyonessu, postoje dve vrste : aktuelni i budući, a tu ste i Vi, ali još ne znate za to.</p>
<p>Razgovor vodili: gospodin Saša Zobenica, Lyoness i Nebojša Skenderović, Nesk WebArt.<br />
Beč, novembar, 2011. godina.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Vaše mišljenje</span></h2>
<p>Poštovani čitaoci, meni su ove informacije pomogle da donesem odluku i da se priključim Lyoness poslovnoj ideji, kao Premium član.<br />
Unapredio sam lično i korporativno delovanje, pri čemu sam upoznao mnogo profesionalaca i preduzetnika iz celog sveta.</p>
<p>Zanima me Vaše mišljenje o ideji Lyoness-a i o poslovnim mogućnostima koje pruža.<br />
Da li imate neki komentar ili pitanje? Da li ćete pasivno posmatrati izgradnju sistema ili ćete se aktivno uključiti u poslovnu priču.</p>
<p>Dakle, Lyoness, da ili ne?</p>
<p>Dostupan sam za sva Vaša pitanja.</p>
<p>Prijateljski pozdrav,<br />
<strong>Nebojša Skenderović</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/02/prica-uspesnih-lyoness/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>11</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Privredna komora Beograda: Internet bezbednost &#8211; kako bezbedno raditi na Internetu?</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/02/privredna-komora-beograda-internet-bezbednost-kako-bezbedno-raditi-na-internetu/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/02/privredna-komora-beograda-internet-bezbednost-kako-bezbedno-raditi-na-internetu/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 07:07:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3904</guid>
		<description><![CDATA[Stručni seminar u organizaciji Privredne komore Beograda Poštovani, U sredu, 29.02.2012.  I grupa, i u sredu 07.03. II grupa, sa početkom u 12:00 časova, Kneza Miloša br. 12, (sala na VI spratu), biće održan besplatan jednodnevnevni seminar, na temu: &#8220;Internet bezbednost &#8211; kako bezbedno raditi na Internetu?&#8221;. Organizatori seminara: Privredna komora Beograda – Udruženje informatičke [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Stručni seminar u organizaciji Privredne komore Beograda</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3905" title="hackers" src="http://media3.neskwebart.com/2012/02/hackers.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<p>Poštovani,</p>
<p>U sredu, 29.02.2012.  I grupa, i u sredu 07.03. II grupa<strong>, </strong>sa početkom<strong> </strong>u 12:00 časova, Kneza Miloša br. 12, (sala na VI spratu), biće održan besplatan jednodnevnevni seminar, na temu: &#8220;Internet bezbednost &#8211; kako bezbedno raditi na Internetu?&#8221;.</p>
<p><strong>Organizatori seminara:</strong> Privredna komora Beograda – Udruženje informatičke delatnosti i Zajednica preduzetnika. Seminar je organizovan u saradnji sa kompanijom &#8221;Nesk WebArt&#8221;<strong>.</strong> <strong></strong><strong></strong></p>
<p>Seminar je namenjen rukovodećoj strukturi i marketing menadžerima malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i svim preduzetnicima i definiše tačne procedure koje treba da primene, kako bi povećali ličnu i korporativnu bezbednost rada na Internetu.</p>
<p><strong>Rok za prijavu, za I grupu, je ponedeljak, 27.02.2012. godine.<br />
<strong>Rok za prijavu, za II grupu, je ponedeljak, 05.02.2012. godine.</strong> </strong></p>
<p><strong>Prijava učešća je bez kotizacije.</strong></p>
<p>Preuzmite <a href="http://media3.neskwebart.com/2012/02/2-Program-29.02.2012.pdf" target="_blank">program</a> i <a href="http://media3.neskwebart.com/2012/02/3-Prijavni-list-29.02.2012.doc" target="_blank">prijavni list</a>.</p>
<p>Prijavu možete poslati na datu e mail adresu <a href="mailto:seminar@kombeg.org.rs">seminar@kombeg.org.rs</a>.</p>
<p><strong>Iz jedne firme može biti prijavljeno više  učesnika.</strong></p>
<p>Za više informacija, kontakt osobe:<br />
Sandra Milenković, tel 011/ 3616 328 i<br />
Vesna Muhić, tel 011/ 2645-333.</p>
<p><strong>TOK SEMINARA<br />
</strong></p>
<p>- Uvod<br />
- Internet bezbednost i značaj primene bezbednosnih akcija<br />
- Lična i korporativna bezbednost, povezanost modela<br />
- Tendencije, svetska statistika, nacionalna statistika<br />
- Kompromitovanje podataka i Info Black Ops<br />
- Antivirusna zaštita i prepoznavanje potencijalno opasnih situacija, klasični računari, smart telefoni i tableti<br />
- Korisničke lozinke, njihovo generisanje, čuvanje i dinamika promene, penetracija na osnovu analitike ličnih podataka, algoritam kaskadne penetracije, algoritam direktne penetracije<br />
- Pravila ponašanja, opasnost od kapilarnih mreža i javnih računara<br />
- The Day After<br />
- Chief security officer, paranoja ili potreba?<br />
- Backup podataka i uklanjanje bezbednosnih nedostataka<br />
- E-Mail servis, društvene mreže i online servisi<br />
- Kriptovanje podataka<br />
- Cloud i bezbednost u oblaku<br />
- Mobilni telefon, najslabija karika u lancu?<br />
- Finansijske transakcije i bezbednost bankarskih sistema<br />
- Da li veliki sistemi ugrožavaju našu bezbednost i privatnost?<br />
- Zaključak</p>
<p><strong>PREDAVAČI</strong><br />
<a href="http://rs.linkedin.com/in/neskwebart" target="_blank">Nebojša Skenderović</a>, Chief Executive Officer/Founder (Nesk WebArt)<a href="http://rs.linkedin.com/in/boristeodosijevic" target="_blank"><br />
Boris Teodosijević</a>, General Manager (Nesk WebArt)</p>
<p>Srdačan pozdrav,<br />
<strong>Sandra Milenković</strong>, savetnik</p>
<p>Zajednica preduzetnika<br />
tel: +381 11 3616 328<br />
fax: +381 11 3618-003<br />
mob: +381 64 8760-213<br />
e-mail: <a href="mailto:sandram@kombeg.org.rs">sandram@kombeg.org.rs</a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/02/privredna-komora-beograda-internet-bezbednost-kako-bezbedno-raditi-na-internetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Šta Vas nisu učili na fakultetu, a trebali su? Kvadranti poslovne pozicije</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/01/sta-vas-nisu-ucili-na-fakultetu-a-trebali-su-kvadranti-poslovne-pozicije/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/01/sta-vas-nisu-ucili-na-fakultetu-a-trebali-su-kvadranti-poslovne-pozicije/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 13:34:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[U.N.P.]]></category>
		<category><![CDATA[kapital]]></category>
		<category><![CDATA[poslovna pozicija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3887</guid>
		<description><![CDATA[Ko tu koga i zašto? Raspodela kapitala Raspodela kapitala nije pravedna? Vrlo verovatno&#8230; Pa, kapital je raspoređen tako, da je kod onih koji imaju. Zašto je to tako? Zbog očiju, stočarstva, baterijske lampe i računa! Da malo pojasnim ovo&#8230; Kvadranti poslovne pozicije Svako od nas, čime god da se bavi, zauzima jedan od četiri kvadranta [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Ko tu koga i zašto?</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3888" title="worker" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/worker.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<h2><span style="color: #993300;">Raspodela kapitala</span></h2>
<p><strong>Raspodela kapitala nije pravedna?</strong><br />
Vrlo verovatno&#8230; Pa, kapital je raspoređen tako, da je kod onih koji imaju.</p>
<p><strong>Zašto je to tako?</strong><br />
Zbog očiju, stočarstva, baterijske lampe i računa!<br />
Da malo pojasnim ovo&#8230;</p>
<h2><span style="color: #993300;">Kvadranti poslovne pozicije</span></h2>
<p>Svako od nas, čime god da se bavi, zauzima jedan od četiri kvadranta poslovne pozicije.<br />
Definicija sex-a varira, u zavisnosti od kvadranta i ako smo preduzetni, imaćemo zadovoljstvo da dođemo do trećeg ili četvrtog kvadranta.</p>
<p>Na sledećoj infografici imamo pregled kvadranta poslovne pozicije i njihove osnovne karakteristike.</p>
<p><a href="http://media3.neskwebart.com/2012/01/poslovnapozicija.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-3889" title="poslovnapozicija" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/poslovnapozicija.jpg" alt="" width="560" height="591" /></a></p>
<p><strong><span style="color: #993300;">RADNIK</span></strong><br />
<strong>Radnik radi za sve, samo ne za sebe.<br />
Radnik je, veoma često, sa pogrešne strane muškog polnog organa.</strong><br />
Radnik nikada <strong>nema novca</strong>, jer da ima, ne bi radio. Radnik često <strong>nema vremena</strong>, upoznat je sa mobingom, drugi za njega odlučuju sve, od toga šta će jesti u kantini, ako uopšte ima kantine, do toga, kada će ići na odmor, kolika mu je plata, šta sme, šta ne sme, kako da se oblači, kako da se ponaša, dobija preporuke šta je korektno, šta nije i slično. Blago radniku, sve su drugi uradili za njega. Ne mora ništa, osim da radi.</p>
<p>Naravno, nije sa svim radnicima tako. Ako imaju dobre menadžere i potrebne uslove, rad je pravo zadovoljstvo i može se napredovati.<br />
Nije sramota biti radnik &#8211; svi smo mi radnici, samo na različite načine.</p>
<p>Da li Vam je neko govorio: &#8220;Samo uči, da bi se mogao/la dobro zaposliti i postati dobar radnik!&#8221;<br />
Da li Vam to ima smisla? Ako ste završili školu, da li ste obezbedili egzistenciju? Šta znači biti dobar radnik?</p>
<p>Gornja rečenica je pogrešna, treba da glasi: &#8220;Samo uči, da bi se što bolje pripremio/la za svet, koji je nemilosrdan i sam/a se izbori za svoje mesto pod suncem!&#8221;. Obrazovni sistem ne priprema mlade ljude za poslovnu realnost.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>SAMOZAPOSLENIK</strong></span><br />
<strong>Samozaposlenik je onaj subjekat, koji je otvorio svoju firmu i radi za sebe.</strong><br />
Samosaposlenik još uvek <strong>nije pravi preduzetnik</strong>, ali ima šanse da to postane.<br />
Jedina razlika između radnika i samozaposlenika je u tome, što radnika direktor, a samozaposlenik sam sebe. Možemo reći da je samozaposlenik osoba koja se samozadovoljava i ima malo više novca od radnika.</p>
<p>Samozaposlenik ima još manje vremena, nego radnik, jer pored svog posla, mora da se bavi i menadžmentom, finansijama, planiranjem i slično.<br />
Pravi samozaposlenik će Vam uvek reći da nema vremena i da uvek mnogo radi.</p>
<p>Ovde je odlučujući momenat &#8211; ako se samozaposlenik dobro organizuje, ako poseduje hrabrost i odlučnost, tada shvata da postoje bolje stvari od samozadovoljavanja, postaje pravi preduzetnik i postaje biznismen.</p>
<p>Radnici i samozaposlenici prečesto komentarišu kako je trava u komšijskom dvorištu zelena, umesto da nešto urade i zazelene svoju. Oni ne gledaju svoja posla.</p>
<p>Sada prelazimo u sasvim drugu ligu. Ligu gde su igrači. Ovde svako gleda svoja posla i svako se bavi svojim dvorištem.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>BIZNISMEN</strong></span><br />
<strong>Biznismen je osoba koja se bavi poslom, ali ne i radom.</strong><br />
Biznismen je pametan čovek/žena, jer je shvatio da pametni ljudi zapošljavaju osobe pametnije od sebe.<br />
Biznismen kontroliše svoje vreme i donosi svoje odluke. Biznismen je osoba koja realizuje ideje.</p>
<p>Biznismen ima radnike, menadžere, knjigovođe, planere, sexy sekretaricu/sekretara i još mnoge druge delatnike.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>INVESTITOR</strong></span><br />
<strong>Investitor je osoba koja upošljava svoj novac</strong>, pri realizaciji tuđih ideja, pri čemu kasnije dobija najveći deo profita, ili potencijalno snosi najveći rizik, zbog pogrešnog investiranja. Ivestitor je uspešan biznismen.</p>
<p>Investitor ima novac.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>LJUDSKI KVALITETI</strong></span><br />
Ako je neko u višem kvadrantu, ne znači da je i bolji čovek/žena, odnosno, ako je neko u nižem kvadrantu, to ne znači da je loš čovek/žena.<br />
Ljudski kvaliteti, šta god oni bili, nemaju veze sa Vašom poslovnom pozicijom. Seronje su ravnomerno raspoređene, kroz sve kvadrante, isto kao i dobri ljudi.</p>
<p><strong>Šta ima veze sa Vašom poslovnom pozicijom?</strong></p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>OČI</strong></span><br />
<strong>Otvorite oči, sagledajte situaciju oko sebe</strong>, prestanite da živite u Matrix-u.<br />
Otvorite oči i <strong>prestanite da krivite druge</strong> (državu, tajkune, firme&#8230;) za svoju situaciju.</p>
<p>Nije Vam država kriva što nemate posao ili novca, krivi ste sami!<br />
Ne živi većina stanovništva teško, zato što je država takva &#8211; kakva jeste. Država je takva &#8211; kakva jeste, zato što je većina takva &#8211; kakva jeste, slepa!<br />
Nije Vam neki od tajkuna kriv zato što niste uspeli, krivi ste sami!<br />
Mada, to su sve sitni porazi, koji vode do pobede. Ne treba imati krivice, treba imati želje za uspehom, za promenom i za boljim sutra.<br />
Otvorite oči i preduzmite konkretne korake!</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>STOČARSTVO</strong></span><br />
<strong>Izaberite šta ste, ovca ili pastir?</strong><br />
Ne može svako da podnese pritisak odgovornosti, koju ima pastir, kao što ne mogu svi da ispuste sigurnost, koju nosi stado.<br />
Zamislite sliku obora i pastira, zamislite lep pašnjak, zamislite sve. Razmislite i odlučite.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>BATERIJSKA LAMPA</strong></span><br />
Razmišljajte i dođite do ideja!<br />
Morate upaliti svetlo, mora Vam se javiti. Osvetlite mračne kutke svoje svesti, spoznajte sebe i napredujte.<br />
Nemojte se plašiti, upalite svetlo.</p>
<p><span style="color: #993300;"><strong>RAČUN</strong></span><br />
Budite spremni da uradite šta treba i platite račun Vašeg uspeha.<br />
Ko nije spreman da plati za svoj uspeh, neće to ni postići.<br />
Budite korektni i moralni.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Rad i posao</span></h2>
<p><strong>To su dve veoma različite stvari.</strong><br />
<strong> Ne mogu svi da se bave poslom, neko mora i da radi.</strong></p>
<p>Strah od neuspeha i nedostatak vere u samoga sebe su faktori, koji određuju u kojem ćemo kvadrantu biti.<br />
Svi imamo strahove, svi ponekad sumnjamo.</p>
<p>Međutim, strah se može prevazići. Možemo naučiti kako da živimo od ličnih resursa, od ličnog delovanja.<br />
<strong>Moramo težiti finansijskoj nezavisnosti!</strong></p>
<p>Ovaj članak nema nameru da ikoga vređa, naprotiv, vremena su teška i svaki nerazuman glas može pomoći, kao što se nadam da će ovaj nerazuman članak pomoći nekome.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Novac</span></h2>
<p>Novac ne bi trebalo da je cilj sam po sebi. Sa novcem je potrebno nešto uraditi, ostvariti neki uzvišeni cilj.</p>
<p>Svako od nas zarađuje tačno onoliko, koliko se za to bori. Nije lako promeniti platni razred, ali je moguće.<br />
Lako je kritikovati, teško je nešto preduzeti. Lako je biti hejter, hajde da probamo da budemo nasmejani.</p>
<p><strong>Sestre i braćo, možemo mi mnogo bolje i više!</strong><br />
Imamo odgovornost prema sebi i svojim porodicama, da obezbedimo bolju i stabilniju budućnost. Imamo odgovornost da napravimo bolje mesto.</p>
<p>Šta čekamo?</p>
<p>Prijateljski pozdrav,<br />
<strong>Nebojša Skenderović</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/01/sta-vas-nisu-ucili-na-fakultetu-a-trebali-su-kvadranti-poslovne-pozicije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>13</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Uspešan preduzetnik &#8211; epizoda 3 &#8220;Poslušnost&#8221;</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/01/uspesan-preduzetnik-epizoda-3-poslusnost/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/01/uspesan-preduzetnik-epizoda-3-poslusnost/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 02:21:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Boris Teodosijević</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[Motivacija]]></category>
		<category><![CDATA[dobiti otkaz]]></category>
		<category><![CDATA[kome se ne svidja moze slobodno da ide]]></category>
		<category><![CDATA[poslusnici]]></category>
		<category><![CDATA[poslusnost]]></category>
		<category><![CDATA[ti si u mojoj vlasti]]></category>
		<category><![CDATA[zastrasivanje od strane sefova]]></category>
		<category><![CDATA[zastrasivanje radnika]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3768</guid>
		<description><![CDATA[Ima da budete poslušni ili vas nema! Najčešće zastrašivanje od strane šefova Odmah da vas razuverim, tema ove epizode nije tamo neki &#8220;mobing&#8221;, ma šta to značilo u novom modernom jeziku, nego prosto i jednostavno zastrašivanje i &#8220;vlast&#8221; poslodavaca nad radnicima. Broj Jedan kaže &#8220;Ako neko bude neutemeljeno prigovarao&#8230;&#8221;, ali svi dobro znamo da je [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Ima da budete poslušni ili vas nema!</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3769" title="ako neko bude prigovarao" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/ako-neko-bude-prigovarao.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<h2><span style="color: #993300;">Najčešće zastrašivanje od strane šefova</span></h2>
<p>Odmah da vas razuverim, tema ove epizode nije tamo neki &#8220;mobing&#8221;, ma šta to značilo u novom modernom jeziku, nego prosto i jednostavno zastrašivanje i &#8220;vlast&#8221; poslodavaca nad radnicima.</p>
<p>Broj Jedan kaže &#8220;Ako neko bude neutemeljeno prigovarao&#8230;&#8221;, ali svi dobro znamo da je kod takvih šefova, direktora, gazdi, svaki prigovor &#8220;neutemeljen&#8221; i predstavlja čist i otvoren akt agresije na njegovu nežnu i pravičnu ličnost. Prosto mi ponekada biva žao poslodavaca, koji su tako svakodnevno izloženi maltretiranju od strane njihovih varvarskih i bezosećajnih radnika. <img src='http://www.neskwebart.com/wp-includes/images/smilies/icon_sad.gif' alt=':(' class='wp-smiley' /> </p>
<p>Nego, da se mi vratimo na zemlju.</p>
<p>Šefovi (i ovo ostalo) prečesto misle da su zaista vlasnici nad radnicima. Postoji izraz za to &#8211; Robovlasnici.</p>
<p>Mada, a ovo će vam sada doći kao iznenađenje, oni su prilično u pravu!</p>
<p>De, de, radnici, nemojte sada da skačete kao opareni. Sami razmislite, sagledajte sve činjenice, pa dođite do realnog zaključka.</p>
<p>Hajde da to pokušamo obrazložiti.<br />
U startu, moram da kažem da se lično ni najmanje ne slažem sa takvim stanjem stvari, ali takođe nisam noj i nemam običaj da zabijam glavu u pesak.</p>
<p>Dakle, činjenica je da je današnje društveno uređenje, potpuno robovlasničko, jednako kao mnoga prethodna. Jedina razlika je što je današnjim robovima dat privid slobode. Data im je plata, za koju trebaju da se ubiju radeći, a i dalje su u dugovima. Dato nam je pravo glasa, sa kojim mislimo da nešto odlučujemo, a zapravo ne odlučujemo apsolutno ništa. Dat nam je televizor, sa kojim je do savršenstva dovedena najuspešnija Rimska parola za vladanje. Ne, to nije &#8220;Podeli, pa vladaj&#8221;. To je parola &#8220;Hleba i igara&#8221;. Tada robovi zaboravljaju na sve muke i okove. I da ne nabrajam dalje. Sve što pomislite da nije istina, jer su vas tako učili, u stvari je suprotno.</p>
<p>A šta su nas to ustvari učili?<br />
Najčešće to da budemo ovce ili magarci. Uzmite što vam se više sviđa.</p>
<p>Šlušaj sine učiteljicu, ona zna najbolje (nema veze što je možda potpuno neuka lujka). Profesor je zakon, pa nije on džaba dr, mr, fr (nema veze što je doktorat prepisao, a i ti od kojih je prepisao su bili potpune budale). Ne suprostavljaj se šefu (nema veze što šef nije u pravu i što te maltretira). Veruj &#8220;predstavnicima naroda&#8221; (nema veze što su patološki lažovi). I najgora od najgorih: <strong>okreni drugi obraz</strong>!</p>
<p>Kakva je to samo podvala! Podvala civilizacije, može slobodno da se kaže. Pa šta je onda čudno da radnikovlasnici (da se ko ne uvredi što upotrebljavam mnogo ispravniji termin robovi) upotrebljavaju svoja &#8220;Bogom dana&#8221; prava da sprovode vlast nad ljudima. Jer, na kraju krajeva, imaju i dobro razrađen sistem za to i najbolju polugu vlasti &#8211; <strong>STRAH</strong>.</p>
<p>Ako li slučajno pomišljate da nije baš svugde tako, grdno se varate. Kod nas je još i dobro, jer imamo zaostatke iz nekih prošlih vremena. Na zapadu, recimo, niko (ne računajući vrlo mali procenat izuzetaka) nije vlasnik svoje kuće, niko nije vlasnik svog automobila, niko nije vlasnik svog vremena.</p>
<p>Strah da ćeš biti izbačen na ulicu, strah da nećeš moći kupiti hranu, strah da ćeš ostati go i bos, taj strah je poluga za upravljanje radnikovlasnika i toliko često se materijalizuje u rečenici &#8220;<strong>Slušaj šta ti kažem, inače ću ti dati otkaz</strong>&#8220;. Ili u blažem obliku iste poruke &#8220;<strong>Kome se ne sviđa, može slobodno da ide</strong>&#8220;.</p>
<p>Sada neki mogu reći, pa dobro, tako je, šta da se radi. No, jednu stvar ljudi retko sagledavaju, a to je: nemaju moćnici moć zato što su je dobili od Boga ili rođenjem, ili obrazovanjem, ili bilo čim. Moćnici imaju moć zbog toga što ste im je vi dali! Moćnici imaju moć samo onoliko koliko ste im vi dali i do kada ste im dali. Moć moćnika ne potiče od moćnika, nego od potčinjenog.</p>
<p>E sada, kada smo ustanovili ove stvari, da se mi vratimo na temu preduzetnika, a ovo ću ostaviti za neke druge priče. Ne bih sada dalje da obrazlažem, nego se svi dajte pomalo na razmišljanje.</p>
<p>Pitanje je šta sa preduzetnicima? Da li biti dobar preduzetnik znači da se nećeš i ne trebaš ponašati radnikovlasnički?<br />
Hm, možda dobar preduzetnik to i znači, ali uspešan preduzetnik ne.</p>
<p>Da mi sada zanemarimo dobrotu, ljubav i ostale univerzalne vrednosti, nego da mi vidimo kako ćete vi postati budući uspešni preduzetnici.</p>
<p>Tako što ćete vladati nad radnicima. Ali pravično, po mogućstvu.<br />
Tako što ćete dati otkaz, kada je potrebno da se dâ otkaz. Nikada bez razloga.<br />
Tako što ćete biti svesni u kakvom svetu živite!</p>
<p>Ružno ovo gore zvuči, zar ne? I meni. Ali je istinito. A ovaj tekst nije priručnik za uspešnog duhovnika, nego za uspešnog preduzetnika. Nikada nisam ni tvrdio da će moji tekstovi biti mnogo fini i da nikome neće biti neprijatno ponešto što pročita u njima.</p>
<p>Na žalost, sve ovo gore važi samo iz jednog prostog razloga, iz činjenice da<strong> ljudi vole i žele da se nad njima vlada</strong>.</p>
<p>Pustite li ljude da sami rade sve što im je volja, sistem se raspada. Civilizacija jednostavno trenutno nije na tom nivou svesti da će svaki pojedinac biti svoj najveći kritičar i najbolji kontrolor. Malo je takvih. Statistike kažu oko 2%. Takvi se zovu &#8220;preduzetnici&#8221;. E sada, zašto je to tako? Ukratko, zato što kroz istoriju određeni žele da to bude tako i zbog toga vaspitaju generaciju za generacijom da bude poslušna i mirna. Sada mnogo više nego ranije. To se zove socijalizacija. Kakva divna reč, za tako do srži pokvaren akt.</p>
<p>No, da vidimo. Da li uspešan preduzetnik ipak može da bude i dobar preduzetnik, a da mu zbog toga ne trpi uspeh?</p>
<p>Na sreću može <img src='http://www.neskwebart.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p>Pa da vidimo kako:</p>
<p><strong><span style="color: #993300;">TIŠINA!</span></strong></p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3780" title="brzo_s_njim_u_celiju_za_ispastanje_greha" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/brzo_s_njim_u_celiju_za_ispastanje_greha.jpg" alt="" width="560" height="406" /></p>
<p>Koliko li ste samo puta, siguran sam, bili svedoci neke slične scene, kada šef/gazda ne dozvoljava radniku da kaže bilo šta. Bilo da je to razložno opravdanje za neki propust ili mišljenje o možda nekom procesu rada, ili, ne daj Bože, savet gazdi kako da poboljša posao u firmi.</p>
<p>Radnici tada, u daleko najčešćem broju slučajeva, zaćute, sagnu glavu, &#8220;podviju rep&#8221; i dalje ne pominju tu temu. Gazda je time zadovoljio svoju sujetu i još jednom dokazao da je radnikovlasnik.<br />
S obzirom da je to uobičajena, da ne kažem normalna, reakcija radnika i da od radnika drugačije ni ne možemo očekivati, radi one gore navedene socijalizacije, onda je potrebno da preduzetnik uradi nešto drugačije.</p>
<p>Uspešan, a ujedno i dobar preduzetnik, će čuti šta radnik ima da kaže. Štaviše, podsticaće svoje radnike da mu se što više obraćaju sa svim problemima, a pogotovo sa novim idejama, jer je velika verovatnoća da ćete od radnika dobiti dobre savete, a u najmanju ruku vrlo korisne informacije.</p>
<p>Time su svi na dobitku. Radnici se osećaju dobro i zadovoljno, jer ih tretirate kao ljude. Preduzetniku je dobro, jer mu radnici mnogo bolje tada rade, unapređuju posao sa novim idejama, a pri tome i dalje znaju da ste vi poslodavac. Takođe, preduzetnik tada zadovoljava i svoja dobra načela (ako ih ima), pa je &#8220;čist i pred Bogom i pred narodom&#8221;. <img src='http://www.neskwebart.com/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
<p><strong><span style="color: #993300;">TI SI U MOJOJ VLASTI</span></strong></p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3788" title="ti_si_u_mojoj_vlasti" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/ti_si_u_mojoj_vlasti.jpg" alt="" width="560" height="414" /></p>
<p>Opšti utisak svih u ovom procesu potražnje i ponude ljudskog rada, jeste da su radnici po pravilu u vlasti poslodavaca.</p>
<p>To je neka mantra koja se ponavlja vekovima (ili malo duže) i koja je istinita samo dotle dok smatramo da je istinita i samo za onoga ko smatra da je to istinito. Na žalost, većina to suštinski smatra, samo što to zovu malo drugačijim imenima. Tipa, ja sam u radnom odnosu, a u ugovoru jasno stoji da moram da slušam, zatim, ja radim za platu, pa kad je već tako, moram da slušam šefa, i slično. Sve sami izgovori za konformizam. Najlakše je ne činiti ništa, makar mi sadašnja situacija cedi i duh i telo.</p>
<p>Radnikovlasnik kaže &#8220;ja sam ti šef, ima da me slušaš ili&#8230;&#8221;, radnik kaže &#8220;da šefe, u pravu ste šefe&#8221;.</p>
<p>Takvim odnosom dobijete radnika koji vremenom postaje potpuno nesposoban ili pak nevoljan da razmišlja o dobrobiti firme i sveopštem napretku, pa čak i da nije ljudskost u njemu potpuno uništena, jednostavno ne želi da pruži od sebe ikakvu pomoć i ideju mrskom mu radnikovlasniku.</p>
<p>Preduzetnik bi, pak, razmišljao sasvim drugačije. Nisam ja vlasnik nad tim ljudima, trebam da im pustim što je moguće veću slobodu, jer ću ih time podstaći da se i sami uključe u proces stvaranja uspešnog biznisa. treba da imam poverenje prema njima, da bi oni verovali meni, i slično.</p>
<p>Radnici koji zloupotrebe ovo gore, treba ih kazniti bez pardona! Ne treba dozvoliti da postane istinita ona narodna: Dobar i lud dva rođena brata.</p>
<p>Samo, tu postoji jedna malena &#8220;kvaka&#8221;.</p>
<p><strong><span style="color: #993300;">ZAKLJUČAK</span></strong><br />
Sve uradite tako divno i sjajno, kao dobar i uspešan preduzetnik. Time, naravno, postignete da vaši radnici brzo savladaju sve segmente vašeg posla, brzo počnu da razmišljaju svojom glavom, brzo i sami počnu da stiču preduzetnički duh. Vi prosto uživate u tome da ih iz dana u dan gledate kako, kao mladi sokolovi, prvo pomalo bojažljivo i kratko, izleću iz vašeg gnezda i počinju da lete njihovim prvim, nesigurnim zamasima krila, ali se vraćaju u gnezdo, tj. matično preduzeće.</p>
<p>Sve to traje jedno vreme, dok mladi soko ne shvati da može da se i sam vine u nebo i da sam prati svoju zvezdu uspeha i onda odu od vas i počnu vlastiti posao.</p>
<p>To je zaista sjajno, bez lažnog divljenja, samo, vi ste onda ostavljeni sa jednim upražnjenim mestom, pa morate početi proces iz početka.</p>
<p>Nemojte da ste tužni, može to da bude i drugačije. Umesto sokolova, možda odgojite vukove, pa onda zajedno u snažnom čoporu počnete da lovite u šumi poslovnih prilika i mogućnosti.</p>
<p>Ko će vam tada odoliti? Koji zadatak tada može da vam bude težak? Takav tim je nepobediv!</p>
<p>Ne trebaju vam poslušnici. Stvorite čopor vukova, tim saradnika preduzetničkog duha i hrabro se upustite u utakmicu preduzetništva!</p>
<p>Srdačan pozdrav,<br />
<strong>Boris Teodosijević</strong></p>
<p>Nastaviće se&#8230;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/01/uspesan-preduzetnik-epizoda-3-poslusnost/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>9</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Da li nam je potreban japanski ili američki model poslovnog delovanja i kakve veze sex ima sa time?</title>
		<link>http://www.neskwebart.com/2012/01/da-li-nam-je-potreban-japanski-ili-americki-model-poslovnog-delovanja/</link>
		<comments>http://www.neskwebart.com/2012/01/da-li-nam-je-potreban-japanski-ili-americki-model-poslovnog-delovanja/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 16 Jan 2012 16:07:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nebojsa Skenderovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[U.N.P.]]></category>
		<category><![CDATA[americki model]]></category>
		<category><![CDATA[balkanski model]]></category>
		<category><![CDATA[evropski model]]></category>
		<category><![CDATA[japanski model]]></category>
		<category><![CDATA[model poslovnog delovanja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.neskwebart.com/?p=3848</guid>
		<description><![CDATA[Koji model menadžmenta se koristi u regionu? Balkanski menadžment model Ovaj model poslovnog delovanja se ne izučava na mainstream akademskim ustanovama, ali to ne znači da se model ne koristi. Naprotiv, veliki broj poslovnih entiteta u regionu primenjuje ovaj model upravljanja, koji se odlikuje profesionalnim diletantizmom, izostankom planiranja, nepismenom komunikacijom, odlučivanjem isključivo uz pomoć janjeta, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h2><span style="color: #993300;">Koji model menadžmenta se koristi u regionu?</span></h2>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-3850" title="japan" src="http://media3.neskwebart.com/2012/01/japan.jpg" alt="" width="560" height="280" /></p>
<h2><span style="color: #993300;">Balkanski menadžment model</span></h2>
<p>Ovaj model poslovnog delovanja se ne izučava na mainstream akademskim ustanovama, ali to ne znači da se model ne koristi.<br />
Naprotiv, veliki broj poslovnih entiteta u regionu primenjuje ovaj model upravljanja, koji se odlikuje profesionalnim diletantizmom, izostankom planiranja, nepismenom komunikacijom, odlučivanjem isključivo uz pomoć janjeta, strogim i autoritarnim rukovođenjem, izostankom lične odgovornosti, lojalnost kompaniji je nepostojeći pojam, poštovanje se svodi na obavezne seksističke izjave, dok je korupcija standardni poslovni alat.</p>
<p>Nisu jasni socijalni mehanizmi koji omogućuju funkcionalnost ovom modelu. Zdrava logika ukazuje na to da će ovakav vid menadžmenta biti sve više stvar prošlosti, ali praksa pokazuje drugačije.<br />
Matematički aparat, koji se koristi kao pozadina modelu, pobija sve prirodne zakonitosti, tako da je ovo prilično kompleksna celina.</p>
<p>Teško je biti menadžer koji koristi balkanski model upravljanja, jer pomenuti mora da zna sve. To obuhvata period od Sumera, pa do danjašnjice. Jednom rečju, ovi menadžeri poseduju kolektivnu svest ljudskog roda i znaju sve.</p>
<p>Ovi menadžeri su poznati još i pod pojmom &#8220;Gazda&#8221;.<br />
Ako se sretnete sa gazdom, najbolje je da preskočite poslovnu avanturu, ako ste u mogućnosti. U protivnom ćete dobiti nezaboravno iskustvo.</p>
<p>Hajde sada da isključimo balkanski model upravljanja iz privrednog tela regiona i da vidimo šta je preostalo:<br />
- kompanije i institucije sa modernim i efikasnim menadžerima, sa dobrim rezultatima,<br />
- kompanije i institucije sa modernim i efikasnim menadžerima, bez dobrih rezultata,<br />
- kompanije i institucije sa neefikasnim menadžerima, sa dobrim rezultatima i<br />
- kompanije i institucije sa neefikasnim menadžerima, bez dobrih rezultata.</p>
<p>Najmanje je najboljih, najmanje je kompanija sa modernim i efikasnim menadžerima, sa dobrim rezultatima.</p>
<p>Zašto je to tako?<br />
Zato što se ne razume zavisnost između edukacije i dobrih rezultata, pri čemu je evidentan nedostatak petlje!</p>
<h2><span style="color: #993300;">Model poslovnog delovanja regiona</span></h2>
<p>Model menadžment delovanja, koji se primenjuje u regionu (ako isključimo gazde) je prilično nedefinisan skup procedura i aktivnosti.<br />
Model nema jasna obeležja, kao što to ima japanski ili američki model, samo zbog toga što se kod nas nepotrebno izmišlja topla voda i permanentno raste nerazumevanje tržišta i potencijala.</p>
<p>Postoji mali broj kompanija koje su ispravno pozicionirane i koje imaju dobre menadžment modele.<br />
Sve ostale moraju da uče!</p>
<p>Poštujem američke poslovne modele, jer su u značajnoj meri efikasni. U razgovoru sa kolegama iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, često čujem izjave, da američki modeli poslovanja ne mogu da se primene u Evropi, Evropa je jedinstvena, ovde važe drugačija pravila i slično.</p>
<p>Amerikance doživljavamo kao nedovoljno obrazovane i smatramo da je naš model obrazovanja daleko superiorniji. To je možda i istina, možda i nije, mnogo se stvari promenilo, ali ono što je činjenica je sledeće: &#8220;Amerikanci znaju da naprave posao i oni su efikasni&#8221;. Daleko efikasniji od evropljana.</p>
<p>Da citiram izjavu gospodina T. Anderson-a, prijatelja koji je uvek na usluzi, sa čarolijama u L.A.-u: &#8220;Evropljani, odnosno velika većina njih, nema dobar osećaj za posao. Pričati o poslu nije isto što i realizovati posao. Previše je gubljenja vremena. Posao u Evropi je kao duga predigra, bez igre, dok je u Americi posao jasan, sve se svodi na akciju i rezultate&#8221;.</p>
<p><strong>Kriza je prilika, a ne izgovor!</strong><br />
Zbog toga opstaju samo pravi lideri, koji neprestano uče!</p>
<p>Potresi na tržištu su različiti u različitim zemljama, a promene su stalne.<br />
Kompanije čiji model poslovanja ne prati tržišne trendove, trpe posledice. Potrebno je smanjiti dubinsku strukturu i vršiti stalne transformacije, jer u recesiji male i postepene promene nemaju pozitivnog efekta.</p>
<p>Menadžerima je neophodno adekvatno obrazovanje i sposobnost da prepoznaju dobar posao.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Japanski i američki model menadžmenta</span></h2>
<p>Egalitarizam je opšta karakteristika japanskog menadžmenta, dok se američki menadžment zasniva na strogoj autoritarnosti.</p>
<p>Koreni japanskog menadžmenta su u konfučijanizmu i šintoizmu. Konfučijanizam uči mlade odanosti ka starijima, učenik sluša učitelja, pri čemu učitelj pažnju nagrađuje ljubavlju i pažnjom. Šinto učenje zahteva odanost japanskoj državi i caru.</p>
<p>Koreni anglo-američkog pristupa su u protestantskoj radnoj etici.</p>
<p>Gde su koreni našeg modela?</p>
<p><strong>RAZLIKE JAPANSKOG I AMERIČKOG MODELA</strong><br />
Razlika ima dosta, od čega su najznačajnije:<br />
- <strong>planiranje</strong> je u Japanu dugoročno, a u USA kratkoročno,<br />
- <strong>odlučivanje</strong> je u Japanu kolektivno, a u USA individualno,<br />
- <strong>broj ljudi koji donose odluke</strong> u Japanu je veliki u USA je mali ,<br />
- <strong>proces odlučivanja</strong> u Japanu je spor, dok je u USA brz,<br />
- <strong>odgovornost za odluke</strong> je nejasna u Japanu i veoma jasna u USA,<br />
- <strong>lojalnost</strong> u Japanu ide kompaniji, dok u USA ide profesiji i<br />
- <strong>šansa za napredovanjem</strong> je mala u Japanu i velika u USA.</p>
<h2><span style="color: #993300;">Teorija Z</span></h2>
<p>Teorija Z integriše japansku i američku praksu, odnosno definiše kompaniju sa Z tipom organizacije: dugoročno zaposlenje, kolektivno odlučivanje, individualna odgovornost, sistem postupnog napredovanja zaposlenih, umereno specijalizovana profesionaina karijera, mehanizam indirektne kontrole, briga za sve zaposlene u kompaniji, ukijučujući i njihove porodice.</p>
<p>Ouchi, W. je napisao knjigu &#8220;Theory Z&#8221;, još 1982. godine. Preporučujem Vam da pročitate knjigu, iako je po nekima teorija prevaziđena, po nekima nikada nije bila upotrebljiva, a po nekima naučna fantastika. Svejedno je pročitajte.</p>
<p>Da li je Teorija Z rešenje za naš region?</p>
<p>Naravno da nije, stvari su se značajno izmenile od 1982. godine, pa do danas. Promene su brže i češće. Ali Teorija Z može da pomogne, kao i mnoge druge. Važno je čitati i obrazovati se. Važno je razmišljati i delovati.</p>
<p>Prijateljski pozdrav,<br />
<strong>Nebojša Skenderović</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.neskwebart.com/2012/01/da-li-nam-je-potreban-japanski-ili-americki-model-poslovnog-delovanja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

